Evropska komisija je još 2019. pokrenula Evropski zeleni plan za tranziciju EU u pravedno, zdravo, održivo i prosperitetno društvo i bolji odnos prema prirodi tako da budućim generacijama možemo u nasljeđe ostaviti zdraviju planetu. Komisija uvodi politiku i propise koji su potrebni za sistemske promjene, ali rešenja opisana u zelenom planu mogu dati konkretne rezultate samo ako se svi uključe i aktivno daju svoj doprinos.
Cilj je da Evropski klimatski pakt okupi sve one koji žele da preduzmu nešto za dobrobit planete. Namjera je pomoći svima u evropskoj zajednici da daju doprinos u svakodnevnom životu, dati im priliku da se aktivno uključe u zelenu tranziciju i inspirišu jedni druge jer u borbi protiv klimatskih promjena svako od nas može nešto preduzeti i svi možemo dati određeni doprinos. Evropski klimatski pakt omogućava ljudima svih zanimanja da se povežu i kolektivno razvijaju i sprovode rješenja za klimatske probleme, od najmanjih do najvećih. Ako razmjenjujemo ideje i inspirišemo jedni druge, kolektivni uticaj biće višestruko veći. Pakt je otvorena, uključiva i rastuća inicijativa za zaštitu klime. Regije, lokalne zajednice, industrija, škole i civilno društvo pozvani su da razmjenjuju informacije o klimatskim promjenama i uništavanju životne sredine, kao i o tome kako se nose s tim problemima koji nam ugrožavaju egzistenciju. Radom na internet platformi i u dijalogu i razmjeni mišljenja s građanima podstiče se povezivanje digitalne i zelene tranzicije. U duhu Evropskog zelenog plana, Komisija kao institucija takođe je posvećena tome da daje primjere i postane klimatski neutralna do 2050. godine.
Komisija je otvorila poziv pojedincima i organizacijama da postanu ambasadori klimatskog pakta koji će ličnim primjerom motivisatii svoju zajednicu da se angažuje u zaštiti klime. U početnoj fazi prioritet su mjere vezane za četiri oblasti koja donose neposrednu korist ne samo za klimu i životnu sredinu već i za zdravlje i dobrobit građana: zelene površine, zelena mobilnost, energetski efikasne zgrade i zelene vještine. Opseg aktivnosti pakta povećavaće se uporedo sa rastom broja učesnika, a predviđeni su i godišnji susreti na kojima će učesnici moći podijeliti svoje znanje i iskustvo.
Klimatska kriza nije problem sa kojim se tek treba suočiti. Svojim djelovanjem već smo promijenili klimu na Zemlji i degradirali većinu njenih ekosistema. Efekti klimatskih promjena uopšte nijesu upitni: suše, šumski požari, oluje, poplave i drugi ekstremni vremenski uslovi globalno su u porastu. Promjene će biti još radikalnije a posledice dramatičnije ukoliko se odmah ne smanji ekološki pritisak.
Za više informacija o Evropskom klimatskom paktu možete posjetiti
https://europa.eu/climate-pact/about_hr
Ovaj članak dio je projekta „GEAR – Green Economy for Advanced Region (Zelena ekonomija za razvoj regiona)“ koji ima za cilj povećanje aktivnosti i uticaja organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Albanije u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje, jačanje kapaciteta i promovisanje zelene ekonomije. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa podrške civilnom društvu i medijima za 2016-2017, a realizuje FORS Montenegro u partnerstvu sa organizacijama SMART Kolektiv iz Srbije, Centar za razvoj i podršku iz BiH, EKO Svest iz Sjeverne Makedonije, EDEN Centar iz Albanije i Udruženjem Slap iz Hrvatske.