Da li je BiH spremna poduzeti konkretnije korake u borbi protiv globalnog zatopljenja?

Da li je BiH spremna poduzeti konkretnije korake u borbi protiv globalnog zatopljenja?

Da li smo to poduzeli konkretnije korake u borbi protiv globalnog zatopljenja? Izgleda da jesmo, jer i BiH je prihvatila Pariški sporazum o klimatskim promjenama.

Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj 04.04.2016. donijelo je odluku o prihvatanju Pariškog sporazuma uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Predsjedništvo BiH je prihvatilo poziv generalnog sekretara UN-a za učešće na ceremoniji potpisivanja Pariškog sporazuma uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koja će biti održana u New Yorku 22. aprila 2016. godine. Delegaciju Bosne i Hercegovine, na ceremoniji potpisivanja, predvodit će predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, koji će po ovlaštenju Predsjedništva BiH potpisati ovaj sporazum.

Pariški sporazum je sporazum bez presedana za borbu protiv zatopljenja, a usvojen je u decembru 2015. godine na globalnom samitu o klimi (COP21) u Parizu na zadovoljstvo 195 zemalja, nakon nekoliko godina krajnje napornih pregovora.

Pariški sporazum je prvi globalni klimatski sporazum koji obavezuje kako bogate tako i siromašne zemlje, na zaustavljanje rasta emisija stakleničkih plinova koji se krive za zagrijavanje planeta. On postavlja ključni dugoročni cilj da se u ovom stoljeću ukloni emisija stakleničkih plinova koje proizvodi čovjek. U dogovoru se traži da se nivo zagrijavanja zadrži znatno ispod 2 stepena celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, težeći prema 1,5 stepen.

Razvijene zemlje su se obavezale da će pomoći zemljama u razvoju u borbi protiv zatopljenja sa 100 milijarda dolara godišnje od 2020. godine.

Tokom pokretanja COP21, 150 šefova država i vlada su izrazili hitnu potrebu suzbijanja zagrijavanja koje u prvom redu zahvaća najsiromašnije zemlje, koje imaju najmanje sredstava za borbu protiv zagrijavanja.

Ugovor će stupiti na snagu 2020. godine i treba omogućiti preusmjeravanje svjetske privrede prema modelu bez ili s malo ugljika. Takva revolucija uključuje progresivno napuštanje fosilnih izvora, ugljena, nafte i plina koji dominiraju svjetskom energetskom proizvodnjom.

Ovo je historijski sporazum jer postavlja pretpostavke za transformaciju svjetskog gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima u narednim desetljećima kako bi se zaustavilo globalno zatopljavanje.

Izvor: www.faktor.ba/ i www.dnevnik.hr

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Leave a Reply

Your email address will not be published.