Građevinci, projektanti, izvođači – znate li šta je BIM?

Građevinci, projektanti, izvođači – znate li šta je BIM?

Trenutačna percepcija BIM-a na tržištu zemalja u okruženju i naše zemlje, je u okvirima trenda koji ‘tek dolazi’, no BIM na svjetskom nivou već dugo postoji, konstantno se razvija i u posljednjih 20-ak godina je brzo evoluirao. Sa sobom donosi i velike organizacijske i tehnološke promjene, a sve u cilju ostvarivanja koristi za sve učesnike na građevinskom projektu.  

Najjednostavnije rečeno, BIM (eng. building information modeling) je izgradnja digitalnog integrisanog modela (informacija) postojećeg ili budućeg izgrađenog okoliša. Objedinjuje geometriju, prostorne odnose, analizu osvetljenja, geografske parametre, količine i tehnički opis elemenata (na primjer, detalje proizvođača pojedinih elemenata zgrade). Uz to, kratica BIM ima višedimenzionalno značenje: Building Information Model, Building Information Modeling ili Building Information Management.
U vezi sa tim, pojam BIM-a može se odnositi na upravljanje informacijama o građevinama (eng. building information management) koje je povezano s modeliranjem informacija o građevinama (eng. building information modeling), odnosno informacijskim modelom građevine (eng. building information model). Drugim riječima, rasprave o BIM-u trebaju se odnositi na praktičnu primjenu trodimenzionalnih BIM modela za različite svrhe.

Pristup BIM-a primjenjuje se u svim fazama projekta, planiranju, projektiranju, građenju, upravljanju građevinom i njenom održavanju i samim time omogućuje:

  • podršku u projektnim procesima donošenja odluka;
  • rano detektiranje (uočavanje) potencijalnih pogrešaka na projektu;
  • detaljne analize;
  • brze izmjene i lakše upravljanje promjenama;
  • jasnije razumijevanje projektnih ciljeva i odnosa s drugim učesnicima na projektu;
  • vizualizaciju projektnih rješenja;
  • poboljšanja u projektovanju i koordinaciji projekata;
  • povećanje i osiguravanje kvalitete građevinskih procesa i konačnog proizvoda;
  • djelotvornost procesa u fazi građenja;
  • povećanje sigurnosti u fazi građenja, ali i tokom ostalih životnih faza građevine;
  • podršku u analizi životnog ciklusa i troškova projekta.

Pri tome treba naglasiti da BIM nije 3D ni softver ni proizvođač! To je spoj organizacijskog i tehnološkog pristupa i saradnje svih učesnika koji koriste specifične alate s ciljem isporuka tačnih i sadržajnih informacija kroz sve faze BIM projekta.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva je izdala i na 12. danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva u junu 2017. godine predstavila prvi dokument sa smjernicama za BIM pristup u Hrvatskoj pod nazivom ‘Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu’. Motivacija i inicijativa da se i u Hrvatskoj pokrene projekt izrade smjernica koje će pomoći u razvoju BIM projekata u građevinarstvu pojavile su se zbog više razloga:

  • zbog sve većih uticaja Europske unije i njenih direktiva (npr. Direktive o modernizaciji postupka javne nabave i korištenju BIM pristupa na javnim građevinskim projektima);
  • zbog već visokog stepena primjene BIM pristupa na državnom nivou Zapadnih članica EU-a, ali i ostalih razvijenih zemalja svijeta i postojanja nacionalnih BIM standarda i razvoja nacionalnih strateških planova i ciljeva koji sadrže upotrebu BIM pristupa;
  • zbog razvoja jedinstvenog europskog BIM standarda (EU BIM Task Group);
  • zbog sve većeg uticaja i potražnje investitora za upotrebom BIM pristupa na projektu;
  • zbog nepostojanja smjernica i pravila, odnosno učestalog korištenja ‘ad hoc’ rješenja za takve vrste projekata.
    Smjernice upravo daju takve prijedloge za provedbu BIM pristupa u fazi planiranja, projektiranja, građenja i upravljanja građevinama i infrastrukturom. Njima se također nastoji podignuti svjesnost o potrebi takvog pristupa i objasniti i pružiti uvid u mogućnosti i koristi upotrebe BIM pristupa u cijelom vijeku trajanja građevine. Dodatno, tim Smjernicama se želi potaknuti kvalitetnija koordinacija između struka i stvoriti zajednički BIM jezik struke i svih učesnika na projektu.
    Smjernice ne uključuju detaljno svaki aspekt BIM pristupa, nego se usmjeravaju na fazu projektiranja i građenja te gospodarenja i upravljanja građevinama i infrastrukturom.
    Ako se efikasno koristi, BIM pristup pruža prilike za znatno poboljšanje tradicionalnih metoda planiranja, projektiranja i građenja, čime se smanjuje mogućnost skupih promjena na projektu, manje su potrebe za promjenama, a vlasniku na projektu se otvaraju višestruke mogućnosti kontrole i sudjelovanja na samom projektu. Osim toga, BIM pristup omogućuje ponovnu upotrebu podataka u više svrha, uključujući upravljanje i održavanje građevina i infrastrukture. Time BIM pristup zapravo promiče novi, moderniji i proaktivniji pristup upravljanju građevinama i imovinom.

Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu mogu se dobiti na upit od Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

IZVOR: http://www.energetika-net.com

Leave a Reply

Your email address will not be published.