Velik dio prirode zauvijek izgubljen, a propada i ono što je ostalo

Velik dio prirode zauvijek izgubljen, a propada i ono što je ostalo

Poharani ekosustavi, zagađena voda i zrak, stotine tisuća vrsta kojima prijeti izumiranje… “Velik dio prirode već je izgubljen, a ono što je ostalo i dalje propada”.

Tako glasi alarmantan zaključak skupine UN-ovih stručnjaka za bioraznolikost (IPBES) koji su se ovaj tjedan sastali u Parizu, navodi se u nacrtu izvještaja od 1800 stranica koje je France Presse dobio na uvid. Voda, hrana, energija, tekstil, minerali, lijekovi… Priroda čovjeku daje neprocjenjiva bogatstva.

Poljoprivredna proizvodnja koju omogućuju plodna tla i kukci oprašivači kontinuiranom je porastu, a ulov ribe porastao je zadnjih pola stoljeća za 50 posto. Više od dvije milijarde ljudi koristi drvo kao izvor energije. Između 25 i 50 posto farmaceutskih proizvoda potječe iz prirode. Biljke i mikroorganizmi imaju ključu ulogu u filtriranju vode i zraka. Uz to, biljke i okeani upijaju više od polovice emisija CO2 koje su krive za klimatske promjene. Čovjek iskorištava i zagađuje prirodu više nego ikada. Rezultat toga je da “75 posto kopnenog okoliša, 40 posto pomorskog i 50 posto vodenih tokova danas pokazuje značajne znakove degradacije”, navodi se u nacrtu izvještaja.

Više od 40 posto zemljišta sada je poljoprivredno ili urbano, a samo 13 posto oceana i 23 posto zemljišta još se kvalificira kao “divlje” i često je jako zabačeno ili neproduktivno. “Više od trećine zemljišta i tri četvrtine vodenih resursa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj stoke”, po dokumentu. No degradacija tla smanjila je poljoprivrednu produktivnost na više od 20 posto površina, što pogađa više od tri milijarde ljudi. A poljoprivreda se i dalje širi, posebice “na štetu tropskih šuma”.

Između 1990. i 2015. površine pokrivene šumama u svijetu smanjile su se za oko šest posto, sa 4,28 milijarda hektara na 3,99 milijarda. Budući da gotovo 60 posto svjetskog stanovništva živi u gradovima urbanizirana područja udvostručila su se od 1992., zauzimajući ponajprije savane i prerije. Zagađenje je teže procijeniti, ali korištenje gnojiva raste.

Više od 80 posto voda koje se koriste na planetu završava u okolišu bez prethodnog pročišćavanja, a istodobno se “u vode svake godine baca 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, otrovnog blata i drugog otpada”. Tako “40 posto ljudi na svijetu nema pristup čistoj i pitkoj vodi”.

Okeani, u kojima svake godine završavaju milijuni tona plastike, ne stoje bolje. Sedamdeset hiljada brodova za industrijski ribolov pokriva “barem 55 posto mora”. A “gotovo 75 posto glavnih ribljih fondova” danas je iscrpljeno ili previše izlovljeno. Znanstvenici procjenjuju da na planetu živi oko osam milijuna životinjskih i biljnih vrsta. No prati se stanje samo vrlo malenog broja njih.

Gotovo 25 posto od oko 100.000 vrsta koje je analizirala Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) za svoj poznati crveni popis klasificirano je kao vrste kojima prijeti izumiranje, a 872 vrste izumrle su u zadnjih 500 godina. No tekst IPBES-a daleko je dramatičniji: između 500.000 i milion vrsta navodno je trenutačno u opasnosti. Na osnovi višestrukih procjena stanja vrsta, “vjerojatno je da najmanje milijunu biljnih i životinjskih vrsta danas prijeti izumiranje”, navodi se u nacrtu izvještaja.

Koristeći drugu metodu predviđanja koja se temelji na nestanku staništa, znanstvenici dolaze do vjerojatno “razumne” brojke od pola milijuna, među kojima je više od 3000 kičmenjaka i više od 40.000 biljnih vrsta. Te vrste su “uvjetno mrtve”, jer su vjerojatno već “osuđene na nestanak” zbog štete nanesene njihovim staništima. Nacrt izvještaja spominje također “općenito smanjenje” životinjskih populacija, kako na kopnu tako i u moru, iako se istraživanja fokusiraju na kičmenjake. Naglašava se i smanjenje genetičke raznolikosti.

Izvor: ba.n1info.com

Leave a Reply

Your email address will not be published.