Ulazi li recikliranje napokon u modu? Ljubljana prednjači u Evropi

Ulazi li recikliranje napokon u modu? Ljubljana prednjači u Evropi

Novi sistem za reciklažu uvodi se u Moskvi, a Ljubljana je grad koji bi uskoro mogao imati najviše recikliranog otpada.

Moskva je započela instalaciju svoga prvog sistema za reciklažu. Ovo je mjera koja bi trebala značajno smanjiti količinu otpada koji odlazi na odlagališta. Vlasti se nadaju da će ova mjera prepoloviti količinu otpada. Prema službenim podacima, trenutno oko 88% gradskog otpada odlazi na odlagališta.

Moskva kao grad dosta zaostaje po pitanju reciklaže. Samo mali dio građana i grupa, odnosno malih firmi, reciklira svoj otpad.

Iako je nova infrastruktura za reciklažu dobrodošla, stručnjaci upozoravaju da efekat neće biti dobar ako se ne poradi na edukaciji građana koji bi se mogli opirati odvikavanju starih navika.

“Bez odgovarajućeg obrazovanja i informacija koje bi trebale svima biti dostavljene, malo ljudi će razumjeti što je svrha reciklaže i dogodit će se isto što se već dogodilo mnogim gradovima na svijetu”, rekla je za Euronews ekološka aktivistica Asya Mitskevich.

Sve veća zabrinutost za životnu sredinu

Ekološka svijest građana Rusije raste nakon ekološke krize 2017. godine kada su organizirani veliki prosvjedi zbog ilegalnog odlaganja otpada u 30 ruskih regija.

Tokom 2018. predsjednik Rusije Vladimir Putin odobrio je nacionalni projekt za ekologiju, čiji je cilj dostizanje recikliranja čvrstoga komunalnog otpada u iznosu od 36% do 2024. godine. Prošlog septembra, Rusija je odobrila Pariški klimatski sporazum, koji nalaže uspostavljanje sistema za reciklažu. Pored Moskve, sistemi su odobreni u cijeloj zemlji, iako službeni izvori govore da za sada samo 74 regije imaju nužne uslove.

Rusija godišnje proizvede oko 60 miliona tona otpada. Reciklira se između 7% i 8%. Ruski stručnjaci kritizirali su vladin projekt ekologije, uključujući i nedavnu odluku Kremlja kojom se spaljivanje otpada klasificira kao recikliranje. Ruska vlada planira izgraditi 30 peći za spaljivanje.

“Peći oslobađaju i do 250 opasnih i toksičnih tvari u zrak, među njima i dioksin, živu, kadmij. Mnoge su od ovih tvari toksične, nerazgradive i mogu se akumulirati u živim organizmima. Ove ih osobine čine najopasnijim za okolinu”, navodi “Greenpeace”, međunarodno nevladino udruženje ekoloških aktivista.

Reciklaža u drugim evropskim gradovima

Unutar Evropske unije već 10 godina postoji standard za reciklažu. Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), stopa reciklaže komunalnog otpada u Europi povećale su se za 16% između 2004. i 2017. godine. EEA napominje da se stope reciklaže komunalnog otpada jako razlikuju u evropskim zemljama, u rasponu od 68% u Njemačkoj, do 0,3% u Srbiji u 2017. godini.

Zakon o otpadu u Evropskoj uniji čini pravno obavezujući temelj za zakonodavstvo svih zemalja članica Evropske unije.

Studija Europske komisije iz 2015. godine o sistemima reciklaže u evropskim prijestolnicama otkrila je da od 28 glavnih gradova država članica Evropske unije, 25 gradova koristi sistem za razdvajanje smeća po kategorijama. Ljubljana, glavni grad Slovenije, uvela je odvojeno prikupljanje papira, stakla i ambalaže još 2002. godine, ali je bila vrlo uspješna. Do 2025. godine, blizu 75% smeća u ovom gradu bit će reciklirano.

izvor: www.klix.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published.