Top 10 “eko” gradova

Top 10 “eko” gradova

Zašto je veoma bitno živjeti ekološki? Održivost energetskih resursa je bitna za preživljavanje naših budućih generacija. Izbor ekološkog je jedino rješenje za bolje sutra. Mnogi gradovi širom svijeta gdje je mnogo hektara zemljišta pod zelenim površinama, oslanjaju se više na obnovljive izvore energije, biraju biciklizam ili šetnju umjesto vožnje automobilima kao i aktivno učešće u procesu recikliranja. Pogledajte listu 10 “najzelenijiih” gradova u svijetu.

Oslo, Norveška

Oslo, glavni grad Norveške je okružen šumovitim brdima i jezerima. Od 454 kvadratna kilometra ukupne površine, 242 kvadratna kilometra ovog grada je pokriveno gustom šumom. Ustvari, dvije trećine grada Oslo je zaštićeno područje. Strogi okolišni zakoni u Oslu štite njegove resurse i ljepotu.

Veliki je broj parkova, otvorenih površina i jezera (čak 343 op.a.) u gradu Oslo. Ta područja čine da grad izgleda tako zelen, te održava njegovu okolinu mirnom i svježom.

Uprava grada Oslo takođe ima misiju da učini grad karbon-neutralnim do 2020.godine. Proizvodnja biogasa od organskog otpada i fosilnog goriva od otpadnih voda govori koiliko je Oslo blizu ostvrenja ovog cilja. Postoji preko 700 javnih stanica za punjenje biogasom u samom gradu. U narednim godinama, plan gradske uprave je da poveća broj električnih automobila autobusa u gradu Oslo.

Helsinki, Finska

Helsinki, glavni grad Finske je jedan od najzelenijih gradova u Europi. Grad se sastoji od preko 310 otoka. Neki od tih otoka su poznati po slikovitim pješčanim plažama. Plan gradske uprave da izgradi parkove vjetroelektrana govori o tome koliko su vlasti  posvećene  razvoju efikasnijeg upravljanja energijom u gradu.

Stanovnici su takođe zadovoljni sa kvalitetom zraka u Helsinkiju. Korištenje obnovljivih izvora energije može podići i kvalitet zraka. Bolji ekološki principi u gradu takođe  štite njegovo prirodno okruženje i resurse.

Helsinki je poznat i po visokom stepenu recikliranja. To ne samo da smanjuje zagađenje nego i zadovoljava potrebe za energijom u gradu. Kao transport, većina građana bira biciklizam ili šetnju do kuće ili kancelarije.

San Francisco, SAD

Visok stepen recikliranja je glavni razlog zbog kojeg je San Fancisko “green city”. Vlasti ovog grada imaju misiju da naprave ovaj grad do 2020.godine gradom sa nultom količinom otpada. Otpad iz domaćinstava i drugih mjesta direktno ide na recikliranje umjesto u kante za smeće. Nerazgradive plastične vrećice su takođe zabranjene u gradu još od 2007.godine.

Efikasni okolišni programi i politike u San Fancisku aktivno podstiču korištenje obnovljive energije. U bliskoj budućnosti, grad će se više oslanjati na obnovljive izvore energije poput solarne energije, energije vjetra, hidro-geotermalne energije i korištenje biogoriva umjesto fosilnih goriva.
Mnogo je programa koji donose korist zajednici u San Francisku. Biciklizam, elektro transport i dijeljenje prijevoza u gradu pomaže kod uštede novca i smanjuje emisiju plasteničkih gasova.

London, Ujedinjeno Kraljevstvo

Izazov je održavati zelene površine u velikom gradu. Iznenađujuće, pola Londona je zeleno. Ovaj grad ima 14.164 hektara zelenih površina. Tu spadaju parkovi, staništa divljih biljaka i životinja, prirodni rezervati, bašte i otvoreni prostori. Te zelene površine omogućavaju bolji biodiverzitet, manje oticanja otpadnih voda, manje zagađenja i bolji kvalitet zraka.

U regiji Londona, vjetro-farma u okrugu Kent u Jugoistočnoj Engleskoj je najveća vjetro-farma u svijetu. Ova velika vjetro-farma proizvodi dovoljno energije za zadovoljavanje potreba 25% svih domaćinstava u Londonu. Ovaj projekat obnovljivih energija takođe značajno smanjuje emisiju ugljika u gradu.

Aktivna promocija obnovljivih izvora energije i novih zelenih projekata vodi grad ka karbon neutralnim do slijedeće decenije. Možete vidjeti i stotine hibridnih autobusa na ulicama Londona. U narednim godinama, očekuje se porast broja  hibrdnih iautobusa sa gorivim ćelijama u Londonu.

Reykjavik, Island

Glavni grad Islanda, Reykjavik ima najveći geotermalni sistem grijanja u svijetu. Ukupno je 30 aktivnih vulkana u ovoj državi. Zbog toga se islanđani više oslanjaju na hidrotermalnu energiju umjesto na fosilna goriva. Ustvari, 10 procenata potreba za električnom energijom grada Reykjavik se zadovoljava iz hidrogeotermalnih izvora energije.

Velika raspoloživost geotermalne energije u gradu zadovoljava potrebe većine stanovnika za toplom vodom. To je zbog konzistentno hladne klime u gradu Reykjavik. Korištenje obnovljivih izvora energije takođe spašava grad od prekomjernih emisija karbon-dioksida.

Curitiba, Brazil

Grad Curitiba u južnom Brazilu je poznat po svom urbanističkom planiranju. Grad ima 12 jutara zelenih površina na 1000 stanovnika. Curitiba ima 400 kvadratnih kilometara zelenih površina ukupno. Velike zelene površine  nude bolje uvjete biodiverziteta i čine okruženje mirnim i svježim.

Možete vidjeti nizove drveća duž autoputeva u gradu Curitiba. Popularna botanička bašta grada je istovremeno dom za preko 350.000 biljnih vrsta. Strogi okolišni zakoni u gradu štite njegove zelene površine. Nelegalna sječa i korištenje zemlje sa lokalnom vegetacijom je strogo zabranjeno u ovom gradu.
Tu je i efikasan gradski tranzitni sistem. Većina stanovnika bira autobuse pri putovanju. Time se ograničava korištenje privatnih vozila i emisija karbon- dioksida. Pješačke i biciklističke staze u gradu Curitiba se dobro održavaju.

Vancouver, Kanada

Obalni grad Vankuver  jedno je od najpoželjnijih za život i najzelenijih gradova na svijetu. Hidro energija pokriva do 93% svih potreba grada za energijom. Grad Vankuver se konstantno oslanja na obnovljive izvore energije kako bi smanjio emisiju karbon dioksida na najniži mogući nivo.

Vlasti i stanovnici grada imaju ambicioznu viziju da naprave Vankuver “najzelenijim” gradom na svijetu do 2020.godine. Oni su takođe osnovali efikasan tim pod nazivom GCAT (Akcioni tim za najzeleniji grad) kako bi ostvarili ovu misiju.
Prema njihovom planu do 2020.godine Vankuver će se sve više oslanjati na obnovljive izvore energije kako bi smanjio emisiju karbon-dioksida. Ova misija takođe nudi hiljade mogućnosti za zaposlenje u eko poslovima. Do 2020.godine imaju za cilj i da posade više drveća, poboljšaju kvalitet zraka i vode, promoviraju lokalnu proizvodnju hrane i povećaju proces recikliranja u gradu.
Trenutno, gradske vlasti rapidno šire biciklističku infrastrukturu u gradu. Broj električnih vozila i stanica za punjenje u gradu sve više raste iz godine u godinu.

Stockholm, Švedska

Slikoviti grad Štokholm se obavezao na eko život i čistoću. Štokholm se prostire na 6.519 kvadratnih kilometara i jedna trećina njegove površine su zelene površine. Grad ima ukupno 12 velikih parkova. Stanovnici dobijaju podršku od gradskih vlasti za osnivanje zelene površine na svojoj zemlji. Štokholm je takođe bio prvi grad kojem je dodijeljena nagrada Glavni Eko grad Europe, još 2010. godine.

Ovaj skandinavski grad je takođe poznat po recikliranju otpada. Prikupljeni otpad se transformiše u biogas. Vlada se fokusira na povećanje proizvodnje biogasa u narednim godinama da bi smanjila tako ovisnost o fosilnim gorivima. Grad Štokholm takođe ima viziju da postane grad bez upotrebe fosilnih goriva do 2050.godine

Grad Štokholm bilježi smanjenje emisije plasteničkih gasova za 25% od 1990.godine. Mnogo je hibridnih autobusa sa gorivim ćelijama u gradu koji nude čisti gradski transport. Grad Štokholm takođe veoma dobro održava biciklističku infrastrukturu. Možete iznajmiti bicikl za vožnju po gradu. Stotine je bicikala na raspolaganju na stanicama širom Štokholma.

Amsterdam, NIzozemska

Biciklizam je sastavni dio grada Amsterdama već decenijama. To je najuobičajenijij način transporta u gradu. Ovaj prelijepi grad ima infrastrukturu koja se sastoji od mreže kanala i uskih ulica. Stoga je biciklizam najbolji način transporta za kretanje po gradu.

Možete vidjeti i velike mreže biciklističkih i pješačkih staza u Amsterdamu. Ustvari, grad ima više bicikala nego stanovnika. Možete vidjeti i električna vozila na ulicama Amsterdama. Postoji preko 300 stanica za punjenje električnih automobila u gradu.

Vlasti grada Amsterdam su započele realizaciju posebnog projekta pod nazivom Amsterdam pametni grad još 2009.godine. Glavni cilj ovog projekta je da se smanji emisija ugljendioksida i uštedi energija. Da bi se ostvario ovaj cilj, vlasti podstiču recikliranje otpada, ugradnju solarnih panela, usluge električnih vozila i autobusa, više biciklističkih staza i stanica za punenje u brodskim lukama.

Većina stanovnika Amsterdama prozvodi energiju iz solarnih panela i malih vjetro turbina. Većina domaćinstava imaju ugrađen energetski efikasan sistem u cilju smanjenja korištenja i uštede električne energije.

Kopenhagen, Danska


Glavni grad Danske, Kopenhagen je jedan od najboljih gradova za biciklizam u svijetu. Dužine biciklističkih staza u Kopenhagenu broje se u miljama. Ovaj grad ima 569.557 stanovnika. Oko polovine stanovnika bira bicikl kao prevozno sredstvo prije automobila. To je uobičajeni način trnasporta u Kopenhagenu. Kao rezultat ljubavi Danaca prema biciklizmu, emisija karbon dioksida u gradu je veoma niska.

Postoji preko 100 centara za iznajmljivanje bicikla u Kopenhagenu. Grad nudi i besplatnu šemu dijeljenja bicikla. Biciklizam ili šetnja su najbolji način istraživanja ovog prelijepog grada. Tu su i ekološki prihvatljive usluge čamaca na elektro i solarni pogon u Kopenhagenu. Grad pokušava da postane karbon-neutralan do 2025.godine.

Građani Kopenhagena su poznati po recikliranju i kompostiranju. Time se smanjuje potrošnja energije i zagađenje. Kopenhagen se takođe fokusira na povećanje broja vjetro turbina u cilju smanjenja korištenja nafte i gasa.
Gradske vlasti vjeruju da su energetski efikasne zgrade obavezne za razvoj potpuno ekološki prihvatljivog grada.Stoga, Danci promoviraju ugradnju efikasnijih i ekološki prihvatljivih sistema grijanja, stolarije, solarnih panela i termičke izolacije u zgradama.

Kopenhagen takođe nastoji da izgradi više pogona za proizvodnju biogasa u narednim godinama. Uvođenje više pogona na obnovljive izvore energije će pomoći gradu da se “drži dalje” od korištenja fosilnih goriva. Ne iznenađuje ni činjenica da posjetioci mogu naći i niz eko hotela u Kopenehagenu. Preko 71 procenat hotelskih soba u gradu su certificirane kao eko-prihvatljive.

izvor: www.themysteriousworld.com

Leave a Reply

Your email address will not be published.