Svi na svijetu bit će pogođeni klimatskim promjenama!!!

Svi na svijetu bit će pogođeni klimatskim promjenama!!!

Srežite emisije stakleničkih plinova ako ne želite gledati kako zbog rasta razine mora gradovi nestaju, rijeke presušuju, a život se urušava u moru, oštro su u srijedu upozorili naučnici u kapitalnoj studiji o povezanosti okeana, ledenjaka, ledenih kapa i klime.

Ni sedmicu nakon što su mladi ljudi širom svijeta održali Dan za klimu i pozvali na odbacivanje fosilnih goriva, objavljeno je novo UN-ov izvještaj u kojem stručnjaci ističu da radikalna akcija još može spriječiti neke od najgorih mogućih posljedica globalnog zatopljenja. Međutim, studija jasno poručuje, ako se dopusti rast emisija ugljičnog dioksida, da će one tako snažno poremetiti velike geofizičke suisteme koji utiču na okeane i zamrznute dijelove Zemlje da niko neće biti pošteđen.

“Svako na svijetu bit će pogođen promjenama koje gledamo”, kaže jedan od autora izvještaja, okeanograf Michael Meredith iz British Antarctic Surveya. “Ključna poruka ovog izvještaja jeste da imamo izbor. Budućnost nije zapisana u kamenu”, kaže Meredith. Finalizirano u utorak na 27-satnoj sjednici u Monaku na kojoj su se okupili autori i predstavnici vlada, izvještaj je kruna dvogodišnjeg rada Međuvladina panela UN-a o klimatskim promjenama (IPCC). Studija, koju je sastavilo više od 100 autora na temelju 7.000 naučnih dokumenata, objašnjava kakve će posljedice rast razine okeana, brzog topljenja ledenih pokroviča na Grenlandu i Antarktici i smanjenje ledenjaka imati po 1,3 milijarde ljudi koji žive u vrlo niskim područjima ili u visokim planinskim predjelima.

Rast razine mora mogao bi se povećati za metar, što je deset puta više u odnosu na 20. stoljeće ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, predviđaju stručnjaci u izvještaju. Nadalje, do 2300. godine rast razine mora mogao bi premašiti pet metara. U području Himalaje, ledenjaci koji opskrbljuju vodom deset rijeka, među njima Ganges i Jangce, mogli bi se dramatično smanjiti ne smanje li se emisije plinova, a to će, naravno, utjecati na zalihe vode u Aziji, kaže izvještaj. Topljenje permafrosta na Aljasci i u Sibiru moglo bi osloboditi goleme količine stakleničkih plinova i potencijalno stvoriti začarani krug u kojem bi se globalno zatopljenje dodatno ubrzalo. IPCC je izazvao svjetsku zabrinutost zbog klimatskih promjena kada je u listopadu prošle godine objavio izvještaj kojim je pokazao da svijet treba prepoloviti emisije stakleničkih plinova u idućem desetljeću ako želi ispuniti ciljeve o ograničenju rasta temperatura zacrtane Pariškim sporazumom o klimi iz 2015. godine. U augustu ove godine uslijedilo je izvješće IPCC-a o korištenju obradivih površina i poljoprivredi, a skoro objavljen Posebni izvještaj o okeanima i kriosferi – ili ‘zamrznutom svijetu’ – završni je dio naučne slagalice koja upozorava na svjetske posljedice klimatskih promjena.

Taj dio izvještaja objavljen je dva dana nakon UN-ova summita o klimi u New Yorku koji je završio s malo pokazatelja da su velike privrede doista spremne na preobrazbu i stoga je ovo zadnje poglavlje dodatno naglasilo jaz između upozorenja naučnika i politika što ih provode većine vlada u svijetu. Trostruki udarac Emisije ugljičnog dioksida koje su lani dostigle rekordne vrijednosti prema naučnim projekcijama nanijet će razorne štete okeanima. Kako se okeani zagrijavaju, odumiru koraljni grebeni, sve se više ugljičnog dioksida topi u vodi, okeani postaju kiseliji i ugrožavaju ekosisteme. Rast temperatura troši gornje slojeve kisika u vodi, guši život u moru, stvara mrtve zone koje se šire i remete cirkulaciju u okeanskim strujama, a to opet remeti život na kopnu. Neke od tih promjena neizbježno će se pojačati kroz stoljeća, čak i kada bi svijet sutra prestao emitirati sve stakleničke plinove. No ako se dopusti da emisije nastave rasti, tada će se učinci ubrzavati takvim ritmom da se društva s njima više neće moći nositi, a prve će pasti najsiromašnije i najranjivije zajednice. “Sistemi se u novijoj istoriji mijenjaju na način na koji se nikada nisu mijenjali”, kaže još jedan autor studije, Matthias Garschagen, voditelj katedre za humanu geografiju na sveučilištu Ludvig Maksimilijan u Münchenu.

izvor: www.vecernji.hr

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.