Region Balkana i dalje obara rekorde u zagađenju zraka

Region Balkana i dalje obara rekorde u zagađenju zraka

Zemlje Balkana još jednom su, ove zime, pogođene velikim zagađenjem zraka, pa u većini njih građani danima udišu zrak koji izaziva zdravstvene probleme. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da Makedonija ima najveću stopu prerane smrtnosti čiji je uzrok zagađenje zraka, kada se uporede sa zemljama Balkana i EU, a slijede je Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija.

 


Ovi brojevi znače da je u 2016. godini zagađenje zraka dovelo do 4.388 preuranjenih smrtnih sučajeva u Srbiji, 2.793 u BiH, 1.702 u Makedoniji i 489 u Crnoj Gori.

Građani se bune

Tuzla. Bosna i Hercegovina

Zagađenje smogom na Zapadnom Balkanu može da traje danima. Ove zime glavni grad Srbije, Beograd, je u nekim danima imao najgori kvalitet zraka u svijetu. Ni zrak u Skoplju, u Makedoniji, nije bio mnogo bolji.
Građani Balkana podižu svoj glas protiv zagađenog zraka koji im ugrožava zdravlje. Prošle godine hiljade građana u Tuzli (BiH), izašlo je na ulice tražeći od vlasti da nađu dugoročna rješenja za loš kvalitet zraka u gradu. Isto se desilo i u drugim gradovima u regionu: u Pljevljima u Crnoj Gori, Bitolju, Skoplju i Tetovu u Makedoniji i Prištini na Kosovu.

Beograd, Srbija

Tokom 2015. godine, srpski ljekari su apelovali da se prestane sa proizvodnjom energije iz uglja radi poboljšanja kvaliteta zraka, smanjenja učestalosti respiratornih, kardiovaskularnih i drugih bolesti povezanih sa zagađenjem zraka, kao i smanjenja dugoročnih ekonomskih troškova za zdravstveni sistem. Ali, situacija se nije poboljšala – nacionalne i lokalne vlasti ne čine gotovo ništa da smanje zagađenje zraka. Sporadično, postoje neki dobri primjeri i pokušaji da se sprovedu konkretne akcije za poboljšanje kvaliteta zraka.

Na primjer, Sarajevo izdaje upozorenja u kojima se od stanovnika traži da koriste prevozna sredstva koja ne zagađuju životnu sredinu i da smanje aktivnost na otvorenom, posebno u jutarnjim i večernjim satima kada je zagađenje smogom najgore. A, neki gradovi, poput Jagodine, u Srbiji, nude besplatan javni prevoz.

Ekonomske posljedice se ignorišu

Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Međutim, nedostaju strukturne promjene i dugoročne odluke, pa je kvaliteta zraka iz godine u godinu sve lošiji. U suštini, vlade u regionu ignorišu ekonomske posljedice. Prema podacima SZO, region Jugoistočne Evrope gubi ekvivalent od 19% svog BDP-a na troškove povezane sa preranim smrtnim slučajevima uzrokovanim zagađenjem zraka. U Srbiji, zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem zraka iznose 33,5% BDP-a, u BiH 21,5%, u Makedoniji 19,9% i Crnoj Gori 14,5%. Ovi procenti su znatno niži u Zapadnoj Evropi. U Njemačkoj iznose 4,5%, a u susjednoj Hrvatskoj 10,8%.

Vještački održavane niske cijene kriju pravu cijenu energije iz fosilnih goriva

Skoplje, Makedonija

Glavni uzrok lošeg kvaliteta zraka u regionu je sagorijevanje uglja u termoelektranama, za proizvodnju električne energije, kao i korištenje fosilnih goriva ili biomase u domaćinstvima i transportu. U zemljama Zapadnog Balkana nalaze se elektrane koje su najveći zagađivači u cijeloj Evropi. Vještački održavane niske cijene skrivaju stvarnu cijenu energije koja se dobija iz fosilnih goriva – one ne uzimaju u obzir troškove vezane za životnu sredinu i zdravlje. Svi mi plaćamo dva puta subvencije za fosilna goriva – jednom kada se oskudna javna sredstva koriste za subvencionisanje zastarjele proizvodnje energije iz fosilnih goriva i drugi put, kada društvo plaća zdravstvene troškove vezane za sagorijevanje fosilnih goriva.

Usprkos skoro deset godina staroj obavezi da se okonča takva finansijska podrška, nedavni izvještaj Health & Environment Alliance (HEAL) otkrio je da su u prosjeku zdravstveni troškovi povezani s fosilnim gorivima više od šest puta veći od subvencija.Postepeni prestanak korištenja uglja trebalo je da je dosad već uveliko počelo, a prilika za to je 2018. kada bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da počnu da smanjuju emisije iz velikih ložišta i da usklade nacionalne zakone sa zakonima EU.

Zenica, Bosna i Hercegovina

Danas se u zemljama Zapadnog Balkana nalaze elektrane koje su najveći zagađivači u cijeloj Evropi. Godišnje emisije iz 16 elektrana na ugalj, snage 16 GW, na Zapadnom Balkanu su gotovo jednako visoke kao i iz 296 elektrana na ugalj, snage 156 GW, u EU-28.
Kontrola zagađenja zraka iz termoelektrana na ugalj je velika prilika da se u narednoj deceniji spasi 6,460 života i uštedi 2,72 miliona eura u troškovima zdravstvene zaštite.
Da bi se došlo do ogromnih zdravstvenih ušteda, vlade Zapadnog Balkana moraju da počnu sa uspostavljanjem mjera za kontrolu zagađenja, a postepeni prestanak korištenja uglja trebalo bi ubrzati, zatvaranjem svih starih elektrana, ne gradnjom novih, i okončanjem državnih subvencija za ugalj.

izvor: www.balkangreenenergynews.com

Leave a Reply

Your email address will not be published.