Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?

Kako su europski gradovi svom stanovništvu olakšali podnošenje ljetnih vrućina?

Sredinom augusta termometri u središtu Londona šest su dana uzastopno mjerili temperaturu od 34 °C što predstavlja najduže razdoblje tako visokih temperatura u gotovo šest proteklih desetljeća. BBC je stoga istražio na koje se sve načine europske gradske vlasti bore protiv ljetnih vrućina i sve izraženijih toplinskih valova te kako svojim stanovnicima olakšavaju život u sve toplijim gradovima.

Stanovnici gradova koji su imali priliku pobjeći od uzavrelog asfalta te pronaći spas i osvježenje u prirodi i na obali uspjeli su izbjeći još jedno vruće ljeto. No, kako zbog pandemije COVID-19, tako i zbog ekonomske krize, takve je sreće ove godine ipak bio manji dio od gotovo tri četvrtine europskog stanovništva koji prema podacima EU-a živi u urbanim područjima.

Velik dio urbanog stanovništva zapadne Europe ovog se augusta ipak kuhao na velikim vrućinama, a kako ljudski utjecaj na klimu postaje sve izraženiji, toplinski valovi će ljeti postati sve češća, uobičajena pojava. Stoga se čelnici mnogih europskih gradova sve više posvećuju borbi protiv klimatskih promjena, odnosno njihovoj prilagodbi, kako bi svom stanovništvu olakšali život tokom razdoblja vrlo visokih temperatura. Neki su gradovi toj borbi izuzetno posvećeni ili su uspješniji od drugih, a neki već služe kao primjer ostalim gradovima širom Europe i svijeta.

Nažalost, većina gradova zemalja regije ne mogu se svrstati ni u jednu od navedenih kategorija, ali još veći problem predstavlja očito ignorisanje klimatskih promjena, kao i potpuna nepripremljenost na ekstremne vremenske uslove koji će u budućnosti postati sve učestaliji. O eventualnoj zabrinutosti naših vlasti zbog štetnog utjecaja klimatskih promjena na zdravlje i budućnost stanovništva možda ćemo moći pisati kada za to, nažalost, bude već prekasno.

Zašto je u gradovima tako vruće?

Fenomen urbanih područja koja su i za nekoliko stepeni toplija od njihove okoline poznat je kao efekt urbanog toplinskog otoka. Kako ističe BBC, glavni grad Ujedinjenog Kraljevstva može biti i do 10 stepeni Celzija topliji od područja koje ga okružuje. Za to postoji više razloga, uključujući različit način na koji zgrade reflektiraju sunčeve zrake, smanjenu vegetaciju i činjenicu da oborinske vode najčešće otječu u kanalizaciju, umjesto da se filtriraju kroz drveće i upijaju u zemlju.BBC je stoga istražio mjere koje različiti gradovi u Europi poduzimaju s ciljem ublažavanja klimatskih promjena i smanjenja učinka urbanih toplinskih otoka.

Sadnja drveća

Svako ko je bilo kojeg vrućeg ljetnog dana boravio ispod krošnje stabla, trebao bi biti svjestan značajne temperaturne razlike u odnosu na uzavreli asfalt na sunčanoj strani ulice. No, stabla nam nisu potrebna samo za pružanje hlada i odbijanje sunčevih zraka. Uloga urbanih zelenih površina u borbi protiv efekta toplinskih otoka je ogromna, a poznato je da vegetacija ovlažuje i hladi zrak kroz evapotranspiraciju biljaka. Stabla ispuštaju vodu koja im nije potrebna kroz puči (stome) u listovima čime hlade zrak, a razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka. I laicima je posve jasno, a to potvrđuju i znanstvena istraživanja, da je temperatura niža na mjestima gdje se nalazi i manji broj stabala čije krošnje zaklanjaju direktnu sunčevu svjetlost. Na mjestima gdje veći broj i gustoća stabala stvaraju više hlada, pokazalo se da temperatura može biti niža i do 5,7 °C!

Barcelona – grad s izrazitom velikom gustoćom naseljenosti koja doprinosi pojačanom efektu toplinskog otoka, posvetila se sadnji i brizi za postojeće drveće kao dijelu napora za ozelenjavanje grada. Katalonska prijestolnica već sada ima puno više stabala u odnosu na druge europske gradove, a njihov se broj procjenjuje na čak 1,4 miliona unutar administrativnih granica grada. Barcelona je usvojila dvadesetogodišnji plan sadnje stabala koji ima za cilj povećati udio zelenih gradskih površina na 30 % i osigurati prilagođavanje vrsta drveća klimatskim promjenama.

Urbano drveće donosi brojne koristi te osim što građanima pruža zdravstvene blagodati, doprinosi estetskom izgledu ulica i gradskih četvrti te čak podiže i vrijednost nekretnina, no ono utječe i na povećanje biološke raznolikosti stvaranjem staništa za brojne vrste, pročišćuje zrak, pomaže u sprečavanju onečišćenja bukom i smanjuje problem otjecanja površinskih voda.

Ozelenjavanje ulica i krovova

Drveće nije jedini oblik vegetacije koji može pomoći u hlađenju zraka. U preizgrađenim i pretrpanim gradovima postoje brojni prostori u kojima uopće nije moguća sadnja drveća, no zato neki gradovi potiču sadnju cvijeća i začinskog bilja te uređenje povrtnjaka – u dvorištima, na ulicama, ali i na krovovima i zidovima zgrada.

Francuski glavni grad je na tom području postao apsolutni svjetski prvak. Grad Pariz je još u julu 2016. godine usvojio novi zakon koji potiče stanovnike da ozelenjavaju svoje terase, fasade i krovove te uređuju urbane vrtove. Inicijativa „Permis de végétaliser“ ili „dozvola za ozelenjavanje“ bio je dio plana za uređenje dodatnih 100 hektara vegetacije na gradskim fasadama i krovovima, od čega je čak jedna trećina posvećena urbanoj poljoprivredi.

Kako bi potaknuli građane da postanu „vrtlari pariškog javnog prostora“, svaki stanovnik Pariza može podnijeti zahtjev za obnovljivu trogodišnju dozvolu za pokretanje vlastitog urbanog vrtnog projekta. Sudionici programa mogu na svojim terasama i krovnim vrtovima zasaditi voćke i povrće ili urediti vertikalne vrtove. Grad Pariz također na zahtjev osigurava opremu za sadnju koja uključuje zemlju, sadnice i sjemenje. Time se potiče kreativno uređenje fasada i krovova, uljepšavanje grada, ali i podizanje kvalitete života, a vrlo je važno što se u vrtovima ne smiju koristiti pesticidi te se mogu saditi samo autohtone biljne vrste – posebno medonosne biljke s ciljem poticanja rasta sve rjeđe pčelinje populacije.

Program urbanih vrtova osmišljen je kako bi se potaknula bioraznolikost, zadovoljile potrebe za zelenim površinama, ublažio efekt urbanih toplinskih otoka i klimatske promjene, poboljšala kvaliteta zraka te toplinska izolacija i akustična udobnost zgrada.

London postaje sve zeleniji te se pri izgradnji novih zgrada potiče uređenje zelenih krovova i vertikalnih vrtova. Tako je britanski arhitektonski studio Sheppard Robson dizajnirao zgradu mješovite namjene Citicape House s „najvećim živim zidom u Europi“ koji bi s 400.000 biljaka u svom okruženju trebao znatno poboljšati kvalitetu zraka. Prema službenim podacima gradske uprave, 2017. godine na području Velikog Londona (Greater London) uređeno je čak 1,5 miliona kvadratnih metara zelenih krovova!

Informisanje i potpora građanima

Osobe starije životne dobi i mala djeca najteže se nose s uticajima ljetnih vrućina i toplinskih valova. Posebno opasan bio je val vrućine u augustu 2003. godine, dotad najintenzivniji u cijeloj Europi, za koji se procjenjuje da je odnio najmanje 30.000 života, a temperature zraka dostigle su i do 40 °C. Samo u Francuskoj život je tada izgubilo gotovo 15.000 ljudi.

Opseg tragedije ipak je doveo do toga da Francuska poduzima znatno bolje i učinkovitije mjere za suočavanje s toplinskim valovima. Gotovo 1.500 osoba umrlo je u Francuskoj prošlog ljeta tokom dva toplinska vala kojima je ta zemlja bila posebno izložena. Apsolutni temperaturni rekord od 46 °C zabilježen je dana 28. juna 2019. godine u mjestu Vérargues u departmanu Hérault na jugu zemlje, a u Parizu je u julu izmjereno rekordnih 42,6 °C. Nakon rekordnih prošlogodišnjih temperatura francuska vlada je saopštila kako je preventivnim mjerama znatno smanjen broj smrtnih slučajeva i to čak deset puta u odnosu na 2003. godinu.

Pariz je ove godine dobio mobilnu aplikaciju koja građanima pomaže u lakšem pronalaženju lokacija gdje se mogu rashladiti i koristiti javne česme s besplatnom pitkom vodom, a slične aplikacije razvijene su i za Beč, Rotterdam i Atenu.

Prošle godine su diljem Londona postavljene brojne javne česme s besplatnom pitkom vodom, a ove je godine građanima stavljena na raspolaganje interaktivna karta pod nazivom Cool Spaces koja ih vodi do najbližih zelenih površina i mjesta za osvježenje u vrućim ljetnim danima.

izvor:www.ekovjesnik.hr

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.