Biogoriva bi mogla smanjiti emisije stakleničkih gasova za 96 %

Biogoriva bi mogla smanjiti emisije stakleničkih gasova za 96 %

Prema Američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA), nusproizvodi spaljivanja benzina ili dizelskog goriva zaslužni su za skoro trećinu ukupne emisije stakleničkih gasova u SAD-u.

Istina je da su motori s unutarnjim izgaranjem manje efikasni od električnih motora. U savršenom bi slučaju milijarde njih koji se danas koriste u svijetu bilo zamijenjeno motorima koje pokreće obnovljiva energija. Jednom će i to biti moguće, ali do tada ćemo još pričekati. Postavlja se pitanje šta možemo učiniti u međuvremenu?

Novo istraživanje američke Nacionalne akademije nauka (NAS) zasniva se na zajedničkom istraživačkom projektu u kojem su sudjelovali Argonne National Laboratory, National Renewable Energy Laboratory i Oak Ridge National Laboratory
Ono donosi isplativ način za proizvodnju biogoriva koja mogu zamijeniti benzin, dizel ili mlazno gorivo s malo ili nimalo promjena na motorima. Ovisno o izvoru biogoriva, emisije stakleničkih plinova mogle bi se smanjiti u iznosu od 40 % sve do 96 %.

Proces dobivanja etanola od biljaka je poznat ali pretvaranje biljaka u ugljikovodična goriva koja se mogu koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem kompliciran je proces od tri koraka koji značajno povećava cijenu goriva. Koristeći se posljednjim saznanjima u katalizi i razvoju procesa, istraživači su osmislili proces konverzije koji kombinuje sva tri koraka i znatno smanjuje troškove.

Ovaj proces poznat je pod nazivom konsolidirana dehidratacija alkohola i oligomerizacija (engl. CADO). Istraživači su iskoristili pomoć naučnika (Argonne National Laboratory) koji su napravili alat za računarsku analizu pod nazivom GREET- Greenhouse Gases, Regulated Emissions and Energy use in Transportation (Staklenički plinovi, regulirane emisije i upotreba energije u transportu).

Program simulira upotrebu energije i okolišne ishode raznih sistema vozila i goriva te je korišten 40.000 puta od strane istraživača diljem svijeta. Istraživači su koristili GREET kako bi izračunali emisiju stakleničkih plinova tokom životnog ciklusa ugljikovodičnih goriva dobivenih iz različitih sirovih materijala i različitim metodama konverzije. Neke od sirovina koje su analizirane bile su kukuruz i šećerna trska, slama od šećerne trske i ostaci kukuruza nakon žetve.

Razlika je u tome da se upotrebom prve dvije sirovine oduzima hrana ljudima i životinjama dok se druga grupa često smatra otpadnim proizvodima koji se odbacuju. „Varijacije u sirovinama koje se koriste za proizvodnju etanola i načinima za njihovu konverziju rezultiraju različitim nivoima emisije stakleničkih plinova“, rekla je analitičarka energetskih sistema u Argonneu i koautorica istraživanja Pahola Thathiana Benavides.

Analiza je pokazala kako mješavine ugljikovodika dobivene CADO procesom konverzije smanjuju emisiju stakleničkih plinova između 40 % i 96 % . Emisije stakleničkih plinova smanjene su za 40 % u slučaju kukuruznog zrna, za 70 % u slučaju soka od šećerne trske te za 70-96 % u slučaju celulozne biomase poput slame šećerne trske i ostataka kukuruza nakon žetve.

Istraživači predviđaju kako bi unutar dvije godine troškovi na komercijalnoj skali bili manji od 2,00 USD/GJ. Većina etanola u SAD-u danas se dobiva iz kukuruza, glavnog sredstva za prehranu tako da bi etanol dobiven iz manje vrijednih sirovina poput slame šećerne trske ili ostataka kukuruza koštao manje.

izvor: www.ekovjesnik.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.