Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine

Okvirna energetska strategija BiH do 2035. godine

Na telefonskoj sjednici Vlade FBiH koja je održana 10.07.2017. godine, Federalna vlada je između ostalog dala i pozitivno mišljenje o Okvirnoj energetskoj strategiji BiH do 2035. godine.
Tokom izrade strategije, radni tim eksperata koji su uključeni u izradu akcionog plana energetske efikasnosti u BiH, u okviru Njemačke tehničke saradnje, i to u sastavu Goran Krstović GiZ i predstavnici CRP-a, dostavili su komentare na njen prvi nacrt. Posebno je naglašena važnost da se Okvirna energetska strategija potpuno uskladi sa već usvojenim i pripremljenim planskim dokumentima iz ove oblasti u BiH.

Prvi nacrt strategije možete pronaći OVDJE 
Komentari koje je ekspertni tim pripremio i dostavio Ministartvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su:

A. Komentari vezani za cjelokupni dokument
1. U postavljanju strateških prioriteta BiH zanemarene su suštinske odredbe Mape puta Evropske unije za transformaciju energetskog sektora prema kompetitivnoj nisko-karbonskoj ekonomiji u 2050.godini, kao i sve druge strateške odredbe EU u pogledu ublažavanja posljedica klimatskih promjena, koje postavljaju konkretne numeričke ciljeve u toj oblasti.
Imajući u vidu ugovorne obaveze BiH u okviru članstva u Energetskoj zajednici, neophodno je da ovaj ključni BiH dokument bude kreiran u ovom kontekstu.
Mapa puta EU za transformaciju energetskog sektora do 2050.godine sadrži jasno kvantificirane ciljeve o smanjenju emisija stakleničkih gasova – do 2030.godine za 40% u odnosu na baznu godinu, do 2040. za 60% i do 2050.godine za 80%, što se mora postići povećanjem energetske efikasnosti i povećanjem udjela obnovljivih izvora energije.
S tim u vezi, u ovu BiH strategiju npr. nisu na zadovoljavajući način ugrađene odredbe iz Direktive 2012/27/EU o energetskoj efikasnosti, u kojoj je prvi put jasno definiran i kvantificiran cilj povećanja energetske efikasnosti EU kao „potrošnja energije u Uniji 2020. od najviše 1.474 Mtoe primarne energije odnosno 1.078 Mtoe finalne energije.“
U Komunikaciji Evropske komisije od 10.11.2010.godine o energiji 2020., energetska efikasnost je stavljena u središte energetske strategije. U ovoj Strategiji BiH energetska efikasnost nije postavljena kao neophodan integralni dio cjelokupne strategije i ključni segment energetskog tržišta i lanca vrijednosti svih razmatranih sektora (električna energija, nafta, gas), nego se posmatra izolovano, kroz poglavlje 5.8. Zbog toga smatramo da je neophodno povećanje energetske efikasnosti na odgovarajući način integrisati u strateški cilj cjelokupnog energetskog sektora BiH i sve strateške prioritete.
2. S obzirom na važnost uglja za sadašnji energetski sektor BiH, a imajući u vidu ograničenost ovog resursa, kao i jasne gore navedene strateške ciljeve EU u pravcu de-karbonizacije energetskog sektora te odgovarajuće ugovorne obaveze BiH kao potpisnice Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, neophodno je da se u Energetskoj strategiji BiH postave jasni i nedvosmisleni kvantitativni cilj BiH za period obuhvaćen ovom strategijom, vezani za planirani obim i intenzitet smanjenja potrošnje uglja u primarnoj i finalnoj potrošnji, uz istovremeno postavljanje ciljeva vezanih za povećanje zamjenskih rješenja (energetska efikasnost, OIE). Istopvremeno je potrebno definisati i strateške prioritete i strateške smjernice za postizanje ovog cilja. Postojećim dokumentom nacrta Energetske strategije BiH se još uvijek na tradicionalistički, paušalan i deklarativan način prilazi ovom problemu, bez jasne vizije i čvrsto postavljenih kvalitativnih ciljeva u svrhu obavezne tranzicije prema nisko-karbonskom energetskom društvu. Jasno je da je ugalj još uvijek okosnica energetskog sektora u BiH, i da se ova tranzicija ne može izvesti preko noći, ali to je samo još jedan razlog koji kreatore ove Strategije obavezuje za postavljanje SMART ciljeva za postupno ali obavezno smanjenje (u apsolutnom iznosu) korištenja uglja u proizvodnji i potrošnji energije. To bi između ostalog omogućilo njegovu upotrebu u mnogo dužem vremenskom periodu, uz značajno manji intenzitet, što bi konkretno doprinijelo svakom od postavljenih strateških prioriteta, a naročito (1) efikasnom korištenju resursa, i (2) sigurnoj i pristupačnoj energiji. U tom smislu je npr. potpuno zanemaren cilj postavljen u novoizrađenom Akcionom planu energetske efikasnosti BiH 2016-2018, a to je smanjenje potrošnje primarne energije do kraja 2020.godine za 12% u odnosu na projekcije potrošnje bez realizacije mjera energetske efikasnosti, što za navedeni period iznosi 963,84 ktoe. Pri tome treba imati u vidu da se mjerama enewrgetske efikasnosti u finalnoj potrošnji ostvaruje samo dio ovog cilja, koji se ne može postići bez značajnog smanjenja potrošnje primarne energije.
3. U poglavlju 1.3 dokumenta (Metodologija izrade Okvirne energetske strategije BiH) je navedeno da ovaj dokument uključuje razvoj prva dva elementa životnog ciklusa strateškog planiranja: 1. Faza 1 – Dijagnostika, i 2. Faza 2 – Izrada Okvirne energetske strategije BiH. Međutim, dokument za svaki od razmatranih sektora (5.2 Elektroenergetski sektor; 5.3 Sektor uglja; 5.4 Obnovljivi izvori energije; 5.5 Sektor nafte i naftnih derivata; 5.6 Sektor gasa; 5.7 Toplinarstvo; i 5.8 Energetska efikasnost) sadrži samo opis četiri scenarija razvoja, bez jasnog opredeljenja za određeni scenario i željeno stanje na kraju vremenskog perioda obuhvaćenog ovom Strategijom, odnosno bez jasno definisanih kvalitativnih ciljeva. Ovako postavljena strategija ne daje nikakve pravce i obaveze razvoja akterima energetskog sektora, tako da su sva četiri opisana scenarija prepuštena razvoju situacije po principu „business as usual“. Zbog toga nije jasno na koji od navedena 4 scenarija razvoja se odnose strateške smjernice definisane u tabelarnom obliku na kraju poglavlja o svakom navedenom sektoru.
4. U svrhu postavljanja kvalitetnih strateških prioriteta i smjernica u elektroenergetskom sektoru i ostalim relkevantnim sektorima, potrebno je napraviti dugoročnu projekciju kretanja cijena električne energije iz uglja, imajući u vidu neophgodno uključivanje troškova okoliša u skladu sa EU zahtjevima, i dugoročnu projekciju cijena energije iz obnovljivih izvora (solarna, vjetar, biomasa, itd), imajući u vidu razvoj novih tehnologija u ovim oblastima. Npr. u financijskim analizama, definisanju pojedinih razvojnih scenarija, i opisima budućih investicija, potpuno je izostavljen uzet uticaj koji će na postojeće i buduće planirane termoelektrane u BiH imati primjena EU ETS (Emmission Trading Scheme), koje će u narednom periodu sigurno postati obaveza u okviru članstva u Energetskoj zajednici. Njihova primjena će u praksi značiti da će termoelektrane na godišnjem nivou morati plaćati milionske iznose na ime dozvola za emisiju CO2.
5. Što se tiče sektora gasa, u poglavlju 5.6.5 Strateške smjernice, nedostaje naglasak na potrebi ispunjenja konkretnih odredbi Direktive 2012/27/EU vezanih za povećanje energetske efikasnosti u oblasti transporta i distribucije gasa (npr. provođenje procjene potencijala za povećanje energetske efikasnosti gasne infrastrukture, a u vezi s transportom, distribucijom, upravljanjem opterećenjem, te priključivanjem postrojenja za proizvodnju energije uključujući mogućnost pristupa za mikrogeneratore energije; potreba unapređenja informacionog sistema i izvještavanja o energetskoj efikasnosti i o postignutim uštedama u sektoru gasa; itd).
6. Što se tiče sektora toplinarstva, potpuno je netačna i paušalna informacija koja se pojavljuje na nekoliko mjesta u tekstu, da je sistem daljinskog grijanja u Sarajevu jedini sistem u BiH /FbiH koji se moderniziran i koji pruža efikasnu uslugu. !! Npr, što se tiče sistema daljinskog grijanja u Tuzli, JP „Centralno grijanje“ Tuzla konstantno i intenzivno radi na planiranju i realizaciji razvojnih programa usmjerenih na povećanje energetske efikasnosti sistema grijanja; ključne aktivnosti su navedene u EEAPF 2016-2018 poglavlje 2.3.1.2.2.
7. Navedene strateške sjernice za sektor toplinarstva (Tabela 5.7.3) je potrebno uskladiti sa relevantnim zahtjevima člana 14 Direktive 2012/27/EU, koje su detaljno obrađene i u Akcionom planu energetske efikasnosti BiH 2016-2018 i pripadajućim entitetskim akcionim planovima.

B. Komentari vezani za poglavlje 5.8 Energetska efikasnost
1. Dijelove teksta koji se odnose na akcione planove energetske efikasnosti (APEE) za BiH, FBiH, RS i BD, je potrebno modificirati, kako bi se tačnije i preciznije opisalo stanje u toj oblasti, kao i cjelokupan proces izrade novih APEE u formatu propisanom od strane Energetske zajednice. Ovaj proces se sastojao u međusobno potpuno usaglašenom procesu izrade EEAPF, APEE RS i APEE BiH, postignutom kroz aktivnu saradnju svih aktera /radnih grupa na izradi ovih dokumenata. Zahvaljujući tom usaglašenom procesu koji je završen u aprilu 2017.godine, ova tri dokumenta su potpuno kompatibilna. Čitalac bi iz postojećeg teksta mogao steći pogrešan utisak da je svaki od ovih planova rađen (ili se radi) u različitim vremenskim periodima i bez koordinacije s nosiocima izrade ostala dva plana. U stvarnosti – trenutno se radi na usvajanju sva tri dokumenta, s tim što se u RS ovaj APEE RS usvaja pod nazivom „Izmjene i dopune postojećeg APEE RS 2010-2018), a u BiH i FBiH kao APEE BiH 2016-2018 odnosno EEAPF 2016-2018 (jer u ranijem periodu nisu bili uzsvojeni akcioni planovi BiH i FbiH za period 2010-2018).
2. U dugoročnoj viziji energetske efikasnosti (prikazanoj u Slici 5.8.4) nedostaje ključni element, a to je SMANJENJE POTROŠNJE PRIMARNE ENERGIJE, što je jedan od ključnih zahtjeva Direktive 2012/27/EU. U navedenoj viziji se razmatraju samo „sistemi daljinskog grijanja i hlađenja, kogeneracija, trigeneracija, energetska efikasnost na strani finalne potrošnje energije“.
3. Cjelokupno poglavlje 5.8 je potrebno ažurirati korištenjem novoizrađenih dokumenata APEE BiH 2016-2018, EEAPF 2016-2018 i APEE RS (Izmjene i dopune) do 2018. Tako npr. Tabelu 5.8.1 (Predloženi programi za postizanje ušteda u finalnoj potrošnji) treba uskladiti sa mjerama i programima koji su planirani u okviru ovih APEE dokumenata.
4. Pošto su APEE BiH (2016-2018) kao i EEAPF 2016-2018 i APEE RS (Izmjene i dopune) već izrađeni, i trenutno u fazi usvajanja, neophodno je tekst poglavlja 5.8.3 (Finalna potrošnja) usaglasiti s ovim dokumentima. U tom smislu je npr. nakon navođenja 3 člana Direktive 2012/27/EU potrebno navesti konkretne ciljeve date u ovim dokumentima, (ciljeve za BiH, FBiH, RS i Brčko Distrikt). Takođe, nakon prikazanih dijagrama vremenskih planova (sl. 5.8.2 i 5.8.3) bilo bi neophodno prikazati konkretne vremenske okvire date u navedenim APEE dokumentima.
5. U poglavlju 5.8.3.2 Planirane uštede (u finalnoj potrošnji) je u okviru navedene podjele planirane finalne potrošnje u 2035.godini potrebno predvidjeti i udio koji je pod ingerencijom vlasti na nivou BiH (sada je podjela izvršena samo za FbiH, RS i BD).
6. Poglavlje 5.8.6 (međusektorske mjere) je takođe potrebno uskladiti s novim APEE BiH 2016-2018, EEAPF 2016-2018, i APEE RS (Izmjene i dopune) do 2018, što se naročito odnosi na aqžuriranje strateških prioriteta i smjernica u poglavljima 5.8.6.1, 5.8.6.2 i 5.8.6.3.
7. Poglavlje 5.8.8 (Strateške smjernice) je potrebno izmijeniti, u skladu sa ciljevima i mjerama postavljenim u novom „APEE BiH 2016-2018“ i „EEAPF 2016-2018“ i „Izmjene i dopune APEE RS 2010-2018“, što prvenstveno zahtijeva potpuno restruktuiranje postojeće Tablice 5.8.9 (Strateške smjernice) u svim razmatranim sektorima – Finalna potrošnja; Transformacija, prijenos i distribucija; Sistemi daljinskog grijanja; Regulativa. Napominjemo da navedeni APEE (BiH, FBiH, RS) sadrže detaljno razrađene mjere, čije se usvajanje i primjena zahtijevaju APEE formatom uspostavljenim od strane Sekretarijata Energetske zajednice, i koji će se kao takvi primjenjivati za planiranje (i izvještavanje o postignutimkvalitativnim i kvantitativnim ciljevima) ne samo za period 2016-2018, nego i nakon tog perioda (uključujući period koji pokriva razmatrana Energetska strategija BiH).
Npr. u postojećoj Tablici 5.8.9 (Strateške smjernice) je potpuno je zanemaren potencijal povećanja energetske efikasnosti u oblasti prenosa i distribucije električne energije čije je iskorištenje zahtijevano Direktivom 2012/EU/27 (a izvještavanje o postignućima obavezno prema Energetskoj zajednici). Tu prvenstveno spadaju: Uspostava kriterija energetske efikasnosti u mrežnim tarifama i propisima, npr. kroz osiguranje regulatornih poticaja operaterima za uvođenje i razvoj pametnih mreža); Mjere za omogućavanje i poticanje odziva potražnje; itd. Analogne izmjene, u svrhu usklađivanja sa navedenim APEE, su neophodne i u ostalim sektorima razmatranim u ovoj tabeli.
Nadamo se da će komentari biti usvojeni i uvršteni u finalni dokument.

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published.